Den bosniske serbarrepublikken
Utsjånad
| Den bosniske serbarrepublikken | |||
| Føderal eining (entitet) | |||
Bru i Višegrad | |||
|
|||
| Land | |||
|---|---|---|---|
| Hovudstad | Sarajevo (konstitusjonelt) Banja Luka (administrativt senter) | ||
| Areal | 24 532 km² | ||
| Folketal | 2 219 220 (2013)[1] | ||
![]() Den bosniske serbarrepublikken 44°45′00″N 17°19′00″E / 44.75°N 17.316666666667°E | |||
| Wikimedia Commons: Republika Srpska | |||
Den bosniske serbarrepublikken (serbisk Република Српска, Republika Srpska) er den eine av dei to føderale einingane («entitetane») som staten Bosnia-Hercegovina er sett saman av, etablert gjennom Daytonavtalen frå 1995, som gjorde slutt på Bosnia-krigen.[2] Den andre eininga er Føderasjonen Bosnia-Hercegovina. Etter konstitusjonen er Sarajevo hovudstaden, men det er Banja Luka som fungerer som de facto hovudstad.
Administrativ inndeling
[endre | endre wikiteksten]Den bosniske serbarrepublikken er etter måten sentralstyrt. Entiteten har desse kommunane.[3] Kommunar med bystatus er førte opp med halvfeit skrift.
- Banja Luka
- Berkovići
- Bijeljina
- Bileća
- Bratunac
- Brod
- Čajniče
- Čelinac
- Derventa
- Doboj
- Donji Žabar
- Foča
- Gacko
- Gradiška
- Han Pijesak
- Istočna Ilidža, inngår i byen Istočno Sarajevo
- Istočni Drvar
- Istočni Mostar
- Istočni Stari Grad, inngår i byen Istočno Sarajevo
- Istočno Novo Sarajevo, inngår i byen Istočno Sarajevo
- Jezero
- Kalinovik
- Kneževo
- Kostajnica
- Kotor Varoš
- Kozarska Dubica
- Krupa na Uni
- Kupres
- Laktaši
- Ljubinje
- Lopare
- Milići
- Modriča
- Mrkonjić Grad
- Nevesinje
- Novi Grad
- Novo Goražde
- Osmaci
- Oštra Luka
- Pale, inngår i byen Istočno Sarajevo
- Pelagićevo
- Petrovac
- Petrovo
- Prijedor
- Prnjavor
- Ribnik
- Rogatica
- Rudo
- Šamac
- Šekovići
- Šipovo
- Sokolac, inngår i byen Istočno Sarajevo
- Srbac
- Srebrenica
- Stanari (skild ut frå Doboj i 2014)[4]
- Teslić
- Trebinje
- Trnovo, inngår i byen Istočno Sarajevo
- Ugljevik
- Višegrad
- Vlasenica
- Vukosavlje
- Zvornik
Største busetnader
[endre | endre wikiteksten]Dette er dei største busetnadene i Den bosniske serbarrepublikken:[1]
| Kommune | Folketal 1991 | Folketal 2013 | |
|---|---|---|---|
| Banja Luka* | Banja Luka | 143 079 | 138 963 |
| Bijeljina* | Bijeljina | 36 414 | 42 278 |
| Prijedor* | Prijedor | 34 635 | 29 555 |
| Doboj* | Doboj | 27 498 | 25 132 |
| Trebinje* | Trebinje | 21 870 | 23 770 |
| Gradiška* | Gradiška | 16 841 | 14 368 |
| Istočno Sarajevo* | Istočna Ilidža Istočni Stari Grad Istočno Novo Sarajevo | 7 356 | 13 947 |
| Pale | Pale | 7 384 | 12 905 |
| Janja | Bijeljina | 10 458 | 11 710 |
| Derventa* | Derventa | 17 748 | 11 631 |
| Zvornik* | Zvornik | 12 041 | 11 497 |
| Foča | Foča | 14 335 | 11 237 |
| Kozarska Dubica | Kozarska Dubica | 13 680 | 10 544 |
| Novi Grad | Novi Grad | 13 588 | 10 120 |
| Modriča | Modriča | 10 454 | 9 419 |
| Prnjavor* | Prnjavor | 8 104 | 8 120 |
| Brod | Brod | 14 098 | 7 961 |
| Bratunac | Bratunac | 7 695 | 7 858 |
| Lukavica | Istočno Novo Sarajevo | 1 696 | 7 785 |
| Bileća | Bileća | 7 568 | 7 616 |
| Kotor Varoš | Kotor Varoš | 7 411 | 7 603 |
| Mrkonjić Grad | Mrkonjić Grad | 8 422 | 7 371 |
| Teslić | Teslić | 8 655 | 7 057 |
| Vlasenica | Vlasenica | 7 909 | 6 715 |
| Rogatica | Rogatica | 8 916 | 6 522 |
| Trn | Laktaši | 3 554 | 5 673 |
| Sokolac | Sokolac | 5 562 | 5 657 |
| Laktaši* | Laktaši | 3 483 | 5 419 |
| Višegrad | Višegrad | 6 902 | 5 379 |
| Gacko | Gacko | 4 584 | 5 363 |
| Čelinac | Čelinac | 4 857 | 5 256 |
| Nevesinje | Nevesinje | 4 068 | 5 162 |
| Šamac | Šamac | 6 239 | 5 133 |
| Dvorovi | Bijeljina | 1 587 | 4 873 |
| Kozarac | Prijedor | 4 045 | 4 397 |
| Kuljani | Banja Luka | 1 207 | 4 165 |
| Ugljevik | Ugljevik | 2 981 | 4 025 |
| Velika Obarska | Bijeljina | 3 549 | 3 942 |
| Šipovo | Šipovo | 5 170 | 3 856 |
| Kostajnica | Kostajnica | 3 768 | 3 834 |
| Kneževo | Kneževo | 3 759 | 3 749 |
| Garevac | Modriča | 2 795 | 3 221 |
| Omarska | Prijedor | 3 436 | 3 081 |
| Šargovac | Banja Luka | 1 313 | 3 079 |
| Potkozarje | Banja Luka | 4 577 | 3 067 |
| Kozaruša | Prijedor | 3 376 | 3 004 |
| Orlovača | Prijedor | 1 106 | 2 991 |
| Kamičani | Prijedor | 3 115 | 2 915 |
| Tarevci | Modriča | 2 322 | 2 863 |
| Karakaj | Zvornik | 3 308 | 2 828 |
| Srbac | Srbac | 3 043 | 2 801 |
| Branjevo | Zvornik | – | 2 755 |
| Bukovica Velika | Doboj | 1 481 | 2 741 |
| Piskavica | Banja Luka | 3 798 | 2 673 |
| Trnopolje | Prijedor | 3 703 | 2 662 |
| Patkovača | Bijeljina | 646 | 2 619 |
| Ljubinje | Ljubinje | 2 265 | 2 595 |
| Batković | Bijeljina | 3 118 | 2 566 |
| Čirkin Polje | Prijedor | 1 996 | 2 561 |
| Gomjenica | Prijedor | 2 949 | 2 553 |
| Pelagićevo | Pelagićevo | 3 069 | 2 529 |
| Motike | Banja Luka | 2 009 | 2 515 |
| Obudovac | Šamac | 3 199 | 2 480 |
| Lopare | Lopare | 1 720 | 2 447 |
| Srebrenica | Srebrenica | 5 746 | 2 410 |
| Nova Topola | Gradiška | 2 191 | 2 372 |
| Dragočaj | Banja Luka | 2 578 | 2 371 |
| Donji Orlovci | Prijedor | 881 | 2 273 |
| Milići | Milići | 2 414 | 2 272 |
| Banja Vrućica | Teslić | 2 637 | 2 245 |
| Čajniče | Čajniče | 3 152 | 2 175 |
| Jablan | Laktaši | 1 368 | 2 167 |
| Rekavice | Banja Luka | 2 679 | 2 156 |
| Đulići | Teslić | 1 512 | 2 151 |
| Ljubija | Prijedor | 3 945 | 2 150 |
| Pučile | Bijeljina | 769 | 2 126 |
| Petrovo | Petrovo | 2 919 | 2 107 |
| Crnjelovo Donje | Bijeljina | 2 963 | 2 078 |
| Vrbanjci | Kotor Varoš | 2 975 | 2 066 |
| Priječani | Banja Luka | 840 | 2 034 |
| Križevići | Zvornik | 2 310 | 2 016 |
| Kozluk | Zvornik | 3 017 | 2 004 |
| Byar er merkte med * | |||
Kjelder
[endre | endre wikiteksten]- 1 2 «Konačni rezultati - Popis 2013». Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2013. Henta 25. desember 2024.
- ↑ «The General Framework Agreement for Peace in Bosnia and Herzegovina» (PDF). OSSE. 14. desember 1995. Henta 23. november 2024.
- ↑ «Градови и општине Републике Српске / Cities and Municipalities of Republika Srpska 2024» (PDF) (på serbisk og engelsk). Републички завод за статистику / Republika Srpska Institute of Statistics. 2024. Henta 3. januar 2025.
- ↑ «Osnovana opština Stanari». Press Online Republika Srpska. 9. september 2014. Arkivert frå originalen 13. oktober 2014. Henta 3. januar 2025.

